SVJETSKI DAN VODA 2017

Otpadne vode: sve što vraćamo prirodi, vraćamo sebi

Svjetski dan voda 2017. posvećen je otpadnim vodama
22.03.2017 Nobel novosti

Koliko vode proteče kada perete zube? Perete li suđe pod mlazom vode i s kakvim sredstvima? Koliko se tuširate? Perete li premalo veša u perilici?

Svaki dan koristimo vodu, bez nje ne bi mogli živjeti. Ona je sastavni dio našeg tijela i sastavni dio našeg života. 

Uzimamo je zdravo za gotovo kada čista i svježa teče iz naših slavina. Od vode očekujemo samo zdravlje i svježinu, a prirodi je vraćamo prljavu. Jednom kad smo je upotrijebili, odbacujemo je uz malu dozu gađenja. 

Otpadne vode, njihovo smanjenje i ponovna upotreba glavna su tema ovogodišnje kampanje vezane uz Svjetski dan voda koji se svake godine obilježava na današnji datum, 22. ožujak. 

Podaci UN-a vezani uz ovogodišnju temu doista su šokantni:

  • Globalno, čak 80% otpadnih voda koje proizvodimo vraća se u eko-sistem bez ikakve obrade ili recikliranja.
  • 1,8 milijardi ljudi koristi izvor vode kontaminiran fecesom čime su izloženi koleri, dizenteriji, dječjoj paralizi i tifusu. Zagađena voda i loša higijena godišnje uzrokuju 842 tisuće smrti.
  • Do 2050. 70% ljudi živjet će u gradovima. Danas polovica stanovništva živi u gradovima i već ne postoji adekvatna infrastruktura za korištenje otpadnih voda.
  • Mogućnosti ponovnog korištenja otpadnih voda su ogromne, a cijena sistema za ponovnu uporabu vode je mala s obzirom na prednosti po okoliš, ljudsko zdravlje i ekonomski rast. 

Pitka voda: BiH najbogatija zemlja regije

Mi koji je imamo, pitku vodu uzimamo zdravo za gotovo. Bosna i Hercegovina, srećom, zemlja je vrlo bogata obnovljivim izvorima pitke vode.

Prema podacima Svjetske banke  s 9.461 prostornih metara pitke vode BiH prva je u regiji po količini vode. Po vodnim resursima BiH sedam puta je bogatija od Njemačke.  

Doista, ne možemo reći da smo žedni i da nemamo od kuda crpiti vodu. No, možda je upravo to razlog zašto se prema vodi ne ponašamo kao što bi trebali. 

Ljutimo se na vodovod i napadamo direktore jer voda nije sigurna za pića zbog bakterija ili zato što ima previše nitrata ili klora.

Istovremeno potoke i rijeke doživljavamo kao privatne deponije pa ih punimo plastičnim bocama i starim perilicama rublja.  

U BiH se u vodotoke u jednoj sekundi u prosjeku pusti 30 metara kubnih otpadnih voda. Vode BiH zagađuju se kao da na području BiH živi 15 milijuna stanovnika i kao da svu svoju nepročišćenu otpadnu vodu samo puštaju u vodotoke. 

Prema portalu ekologija.ba, najzagađeniji su vodotoci siromašni vodom kao primjerice sliv rijeke Bosne u koju se deponira preko 50% od ukupnog zagađenja BiH!

Na samom izvoru rijeke Bosne prošlog su ljeta pronađene i fekalije
Prošlog su ljeta u izvorištu vrelo Bosne pronađene i fekalije - kanalizacija se u izvorište sllijevala direktno  iz apartmana na Bjelašnici
 

Uz ljude, rijeke i potoke vodu zagađuje i industrija. 

Kako bi se trebali ponašati da bi voda ostala čista? 

Dok mi u BiH zagađujemo velike količine svojih čistih pitkih voda, ekološki osviještene zemlje koriste svoje otpadne vode . Recikliraju ih i ponovno koriste.

To nije samo slučaj u zemljama poput Izraela koji svaku kapljicu čuva kao na dlanu (voda u Izraelu se reciklira na sve moguće načine, a većinom se koristi desalinizirana voda) već i u zemljama bogatima vodom. 

Recikliranje otpadnih voda u industriji 

U danskom Kalundborgu nusproizvodi jednog poduzeća koriste se kao resursi drugog, u zatvorenom krugu. 

Elektrana Asnas godišnje od Statoila primi 700 tisuća kubika vode za hlađenje koju koristi za vodu za bojlere. Također, koristi još 200 tisuća kubika Statoilove pročišćene otpadne vode za - čišćenje.

Tim postupcima Elektrana štedi 3 milijuna kubika podzemnih voda i milijun kubika površinskih voda godišnje.

Recikiranje otpadnih voda u gradovima

Za loše tretiranje otpadnih voda ne možemo samo kriviti industriju. Veliki gradovi rastući su problem po pitanju otpadnih voda.

Veliki gradovi najveći su zagađivači rijeka i potoka
Veliki gradovi veliki su zagađivači rijeka i potoka


Problem se javlja čak i u mjestima s kanalizacijama u kojima se voda čisti prije ispuštanja. Klasična obrada kanalizacijskih voda ne čisti otpadne vode od zagađivača poput endokrinih disruptora - kemijskih tvari koje mijenjaju funkcije hormonskog sastava kod ljudi i životinja. 

No, kako se uopće može reciklirati gradska otpadna voda?

Primjer za to dolazi s Floride. Još od 1977. u toj američkoj saveznoj državi koristi se sistem dvostrukog dovoda vode. Paralelna mreža vodovodnih cijevi, odvojena od pitke vode, koristi se za navodnjavanje, pranje rublja, čišćenje vozila i zgrada... 

Što ja mogu učiniti kako bi voda ostala čista? 

Svi možemo činiti ono što je u našoj moći. Političari nalaze rješenja u okviru programa pomoći i potpora, donošenja zakona i akata. Industrijalci bi trebali težiti zelenoj industriji, a mali obični ljudi raditi male obične stvari

  • Zatvarati slavinu kada peremo zube.
  • Koristiti biorazgradive deterdžente i ekološka sredstva za čišćenje, jer tako štitimo vodotoke, koristiti omekšivač vode umjesto omekšivača za rublje, jer meka voda smanjuje potrošnju deterdženta i štiti mašinu, a nastale otpadne vode su prihvatljivije za vodotoke. Kod pranja rublja uvijek napuniti mašinu do kraja.
  • Voditi računa o tome što ide u kanalizaciju, ne izlijevati kuhinjske masnoće, boje ili ulja, ne bacati higijenske uloške ili pelene.
  • Što je moguće više smanjiti upotrebu pesticida i umjetnih gnojiva.
  • Ne odlagati otpad i staro motorno ulje u blizini izvorišta pitke vode i vodotoka (jedan litar ulja zagadi preko milijun litara vode).
  • Ne sjeći šume u blizini izvorišta, jer su one nenadoknadiv regulator režima voda.
  • Kontrolirati eroziju tla na vlastitom imanju sadnjom biljnog pokrivača i stabiliziranjem područja sklonog erozijama.
  • Ne kupovati izvorsku vodu nego je filtrirati. Plastične boce u koje je pakirana dodatno zagađuju okoliš. 

Brinite za vodu Bosne i Hercegovine, brinite za sebe i svoju djecu.

I da, doista, voda je naše najveće bogatstvo.

Filteri za čistu vodu