Zemljinu površinu prekriva oko 70% vode. Tijelo odraslog čovjeka sastoji se od 70% vode. O njoj su pisane pjesme, priče, pripisivala su joj se božanska obilježja, prinosile žrtve, štovani njeni izvori i slične stvari.
Voda je bila simbol plodnosti i vječnog života, uništenja i ponovnog rađanja.
Ljudska krv se sastoji pretežno od vode, a mišići, pluća i mozak sadrže je u velikom udjelu. Tijelu je potrebna kako bi moglo regulirati temperaturu i omogućiti opskrbu svih organa nutrijentima. Voda također uklanja otpadne tvari te štiti zglobove i organe. Kako je mozak okružen tekućinom, zbog otpadnih tvari, toksina i stresa uništavaju se neuroni u mozgu, a posljedica tomu je depresija, pa čak i senilnost, problemi u komunikaciji i ostalo. Doktori i znanstvenici znaju da je glavni uzrok starenja akumulacija otpadnih tvari u tijelu. Ljudi koji piju manje vode ranije ostare te znaju bolovati od artritisa ili slične bolesti.
Prema tome, preporuke su da se pije dovoljno vode čime će taloženje otpadnih tvari u tijelu bit znatno manje, stanice će biti čistije, usporiti će se starenje i tijelo će dugo ostati mlado.
Čovjek bez vode u pravilu može preživjeti i do 5 dana, a potreban unos tekućine razlikuje se ovisno o fizičkoj aktivnosti, zdravstvenom stanju, tjelesnoj masi, klimatskim uvjetima, itd.
Preporuka stručnjaka i doktora je oko 2 do 2,5 l tekućine dnevno.
Čak i blaga dehidracija može uzrokovati glavobolju, umor, letargiju i gubitak koncentracije. Nedostatan unos tekućine može biti uzorkom kronične boli u mišićima ili leđima, zatvora, lošeg zadaha itd.
20% potrebe za vodom može se zadovoljiti putem hrane, dok je ostatak potrebno podmiriti unosom tekućine. Diuretici, kao što su kofein i alkohol uzrokuju veću potrebu za vodom jer potiču veće izlučivanje vode iz organizma, a mogu imati čak i suprotne efekte na naše tijelo izvlačeći vodu i kisik iz stanica.
U vodi se otapa više tvari nego u ijednom drugom otapalu zbog čega voda na sebe veže brojne organske i anorganske tvari s kojima stupa u dodir. Velika je razlika između čiste prirodne izvorske vode, tzv. žive vode i one iz slavine tzv. mrtve vode. Premda zadovoljava današnje standarde zdravstvene ispravnosti, voda iz vodovoda opterećena je klorom koji uništava patogene bakterije u našem tijelu, i drugim tvarima.
Pitanje je danas, gdje imate čistu prirodu izvorsku vodu, a da u blizini nema otpada i raznih drugih onečišćenja?
Da ste sigurni da je ta voda ispravna za piti?
Voda punjena u plastične boce i zadovoljavajuća ispravnost takve ambalaže također je razlog brojnih rasprava stručnjaka. Budući da je takva voda često izložena povišenim temperaturama prilikom skladištenja, transporta, i sl., smatra se kako je podložna opterećenju štetnim mikroorganizmima i kemikalijama.
Konzumiranje vode najjednostavniji je način za očuvanje dobrog stanja organizma. Iako je ponekad teško, naročito zaposlenim ljudima s ubrzanim ritmom života, tijekom dana konzumirati preporučene količine.
Kao i sve drugo, i ovo je stvar navike.
Rješenje je piti tekućinu u malim količinama tijekom cijelog dana.
Ako sa sobom pri ruci uvijek imate bočicu vode potaknut ćete refleksno posezanje za njom.
Voda se u organizam treba unositi odvojeno od hrane, a prve dvije čaše trebali bi popiti odmah ujutro, prije jela. Osobe sklone želučanim tegobama trebale bi piti toplu vodu. Konzumacija čaše tople vode ujutro potiče probavu i pomaže jutarnjem pražnjenju crijeva. Izbjegavaj piti prehladnu vodu jer ona može uzrokovati oštećenje crijeva, pogotovo ako se konzumira za vrijeme jela.