Topla voda u kupaonici i kuhinji danas se podrazumijeva. Dane u kojima moramo preživjeti bez tople vode smatramo ravnima katastrofi. Zapravo, to su jedini dani u kojima razmišljamo o bojleru.
Tada i počinjemo cijeniti taj izum koji nam je unaprijedio život. Bojleri, iznenađujuće, dolaze uz dugu i zanimljivu povijest. Iako su se bojleri kakve danas poznajemo razvili iz izuma koji datira s kraja 19. stoljeća s idejom zagrijavanja tople vode u kući igrali su se i stari Grci.
Stari Grci bili su robovlasnici i ratnici. No, bili su i filozofi, astronomi, matematičari i udarili su temelje medicine i fizike. Uz to, prvi su napravili organizirana sportska natjecanja i svijetu podarili teatar.
Grci su voljeli i kupelji i palače baš kao što su poznati i po svojim hedonističkim zabavama. Njihov smisao bio je učiniti svoj život ljepšim i boljim. Vodeći se tim ciljem izmislili su i prvo grijanje. Hram u Efesu grijan je uz konstrukciju zvanu hipokaust. Hipokaust je zapravo bio otvoren prostor ispod poda koji je grijala vatra.
Taj princip su kasnije preuzeli Rimljani i koristili su ga upravo za održavanje temperature u svojim poznatim kupeljima.
Grenland nikada nije bio najugodnije mjesto za život. Neizdrživa hladnoća bila je velik motiv za stanovnike tamošnjeg samostana da učine nešto kako bi ugrijali vodu. Korištenje izvora tople vode za zagrijavanje zgrade datira s kraja 14. stoljeća i jedan je od prvih nalaza “igranja s centralnim”.
Do izuma bojlera jedini način za zagrijavanje vode bio je njeno kuhanje, ako nisu postojali prirodni izvori tople vode. Sve do 1868. kada je slikar Benjamin Waddy Maughan izumio i patentirao prvi bojler na način na koji ga danas percipiramo.
Njegov bojler zvao se “Maughan’s Patent Geyser” tj. Gejzir, a koristio je prirodni plin kako bi zagrijao vodu. Njegov osnovni problem bio je što nije imao odvod za eliminaciju otrovnih plinskih para koje se oslobađaju sagorijevanjem plina.
Općenito govoreći, korištenje plina u 19. stoljeću bio je opasni hit. Uz česta trovanja plinom i kuće su odlazile u zrak.
Osim toga, bojleri i grijanje na plin dobro su radili i svima je bilo toplo.
Prijelaz stoljeća bio je izumiteljsko razdoblje. U posljednjih 150 godina ljudi su napredovali više nego posljednjih 2.000 godina.
Mogli bi reći: od konja do prijenosnog računala. Tu je revoluciju slijedio i bojler.
Prvi bojleri rađeni su od lijevanog željeza i radili su na ugljen i drva, a nakon Drugog svjetskog rata čelik je postao sigurniji izbor.
Tek krajem sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća centralno grijanje i topla voda u kućanstvima počelo se smatrati normalnim u svim kućanstvima. Do tada samo bogati su imali radijatore, a ostatak se grijao na drva i ugljen. U tom razdoblju pojavili su se i električni bojleri koje si je moglo priuštiti više ljudi.
U jednom trenutku industrija bojlera usavršila je svoj izum. No tada su se javila dva pitanja:
Francuski proizvođači električnih bojlera Atlantic sve svoje snage usmjerili su upravo rješavanju tih pitanja.
Tako je nastao i kralj bojlera Steatite turbo, bojler s dijamantnim premazom. On je čak i u 21. stoljeću uspio načiniti revoluciju među bojlerima.
Naime, na njegovu grijaču ne skuplja se kamenac, on je smješten unutar bojlera u emajliranu čeličnu rukavicu. Tako nema nikakvog dodira s vodom.
Uz pomoć rukavice smanjuje se kamenac, glavni uzročnik velikih troškova proizvodnje tople vode, ali i kvara električnog bojlera.
Kralj bojlera doista vam omogućuje kraljevski tretman jer:
Kada malo razmislite, taj električni bojler doista nam olakšava život i pruža komfor bez kojeg ne možemo. A samo prije 30 godina nije bio tako uobičajen, da ne kažemo 100.
U 21. stoljeću mislimo zeleno, mislite i vi.
Bojleri za sada i za budućnost
Naslovna fotografija: Wikimedia Commons/ Jmabel
